Da li je važno u koje vrijeme dana idete u toalet? Stručnjaci otkrivaju šta utiče na zdravlje crijeva
Pražnjenje crijeva jedna je od najvažnijih prirodnih funkcija organizma, iako se o toj temi često ne govori otvoreno. Ovaj proces omogućava tijelu da se riješi neprobavljenih ostataka hrane, viška bakterija, metaboličkog otpada i drugih supstanci koje organizmu više nisu potrebne. Zbog toga stručnjaci ističu da redovna i uredna probava predstavlja važan pokazatelj općeg zdravstvenog stanja.
Mnogo se govori o tome kako bi zdrava stolica trebala izgledati. U pravilu, ona bi trebala biti smeđe boje, kompaktna, ali dovoljno mekana da se lako izlučuje. Na njen izgled utiču brojni faktori, uključujući prehrambene navike, količinu unesene tečnosti, sastav crijevne mikroflore, nivo fizičke aktivnosti, ali i određeni lijekovi koje osoba koristi. Međutim, osim izgleda i učestalosti stolice, mnoge zanima i da li je važno u koje doba dana obavljamo veliku nuždu.
Prema mišljenju gastroenterologa, mnogo je važnije da osoba ima redovan ritam pražnjenja crijeva nego da nužno ide u toalet svakoga dana u isto vrijeme. Iako se često smatra da je svakodnevna stolica znak zdravlja, stručnjaci navode da to nije pravilo koje vrijedi za sve ljude. Zapravo, normalnim se smatra širok raspon učestalosti pražnjenja crijeva.
Kod zdravih odraslih osoba normalno je imati stolicu od tri puta dnevno pa sve do tri puta sedmično. Većina ljudi uklapa se upravo u taj okvir. Najvažnije je da se osoba osjeća ugodno, da nema bolova, naprezanja ili osjećaja nepotpunog pražnjenja nakon odlaska u toalet.
Gastroenterologinja dr. Sabine Hazan ističe da se jedna do dvije uredne stolice dnevno često povezuju sa zdravijim crijevnim mikrobiomom i manjom količinom štetnih tvari u organizmu. S druge strane, dr. Jason Korenblit naglašava da kvalitet pražnjenja crijeva ima veću važnost od samog broja odlazaka u toalet. Idealno je da stolica prolazi bez napora i da nakon toga postoji osjećaj potpunog pražnjenja.
Ako osoba ima manje od tri stolice sedmično, posebno ako su one tvrde i praćene bolovima ili naprezanjem, to može ukazivati na zatvor. Nasuprot tome, vrlo učestale i tečne stolice mogu biti znak proljeva ili drugih probavnih smetnji koje zahtijevaju dodatnu pažnju.
Stručnjaci također objašnjavaju da rad crijeva nije slučajan, već je povezan s unutrašnjim biološkim satom organizma, poznatim kao cirkadijalni ritam. Taj prirodni ritam traje približno 24 sata i upravlja brojnim procesima u tijelu, uključujući spavanje, budnost, lučenje hormona, regulaciju tjelesne temperature i rad probavnog sistema.
Prema riječima dr. Korenblita, crijeva imaju svoj dnevni ritam aktivnosti. Tokom dana, posebno nakon obroka, debelo crijevo je aktivnije i snažnije potiče kretanje sadržaja kroz probavni sistem. Tokom noći njegova se aktivnost smanjuje kako bi se organizam mogao odmoriti i obnoviti.
Na ovaj ritam utiču brojni faktori, uključujući vrijeme obroka, kvalitet sna, hormonske promjene, nervni sistem i komunikaciju između mozga i crijeva. Upravo zbog toga promjene u svakodnevnim navikama mogu poremetiti rad probavnog sistema. Nedostatak sna, stres, putovanja, promjena vremenskih zona, neredovni obroci ili rad u smjenama mogu dovesti do promjena u ritmu pražnjenja crijeva i izazvati različite probavne tegobe.
Ova povezanost mozga i probavnog sistema pokazuje koliko su naše svakodnevne navike važne za zdravlje crijeva. Zbog toga stručnjaci preporučuju redovne obroke, dovoljan unos vode, fizičku aktivnost i kvalitetan san kao osnovu za pravilno funkcionisanje probave.
Iako ne postoji univerzalno „najbolje“ vrijeme za odlazak u toalet, mnogi ljudi prirodno osjećaju potrebu za pražnjenjem crijeva ujutro, nakon buđenja ili poslije doručka. To se smatra normalnim jer je tada aktivnost probavnog sistema često najizraženija. Najvažnije je da osoba prati potrebe svog organizma i ne ignoriše prirodni nagon za odlaskom u toalet.
Redovna i zdrava probava nije određena satom na zidu, već sposobnošću organizma da efikasno i bez poteškoća obavlja svoju prirodnu funkciju. Upravo zato stručnjaci savjetuju da pažnju više posvetimo kvaliteti probave i zdravim životnim navikama nego strogim pravilima o tome kada bismo trebali ići u toalet.
