Detoksikacija, povišen holesterol i masna jetra: stručnjak otkriva najčešće zablude
Detoksikacija organizma posljednjih godina postala je veoma popularna tema. Mnogi je povezuju sa čišćenjem jetre, uklanjanjem toksina, gubitkom kilograma, snižavanjem holesterola i poboljšanjem probave. Ipak, brojna uvjerenja o tome šta detoksikacija zaista podrazumijeva nisu uvijek zasnovana na pravilnom razumijevanju načina na koji naš organizam funkcioniše.
O ovoj temi govorio je prof. dr Dejan Čubrilo, specijalista medicine sporta i profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu. On je pokušao da objasni neke od najčešćih zabluda koje prate priču o detoksikaciji, a posebno se osvrnuo na povezanost insulina, masne jetre, holesterola i probave.
Da li su povišen holesterol i masna jetra razlog za detoksikaciju?
Prema objašnjenju dr Čubrila, kod masne jetre važnu ulogu može imati povišen nivo insulina. Insulin je hormon koji proizvodi pankreas i koji učestvuje u regulaciji šećera u krvi i metabolizmu. Kada je njegov nivo često povišen, prema njegovom tumačenju, može doći do pojačanog stvaranja masti u jetri.
Zbog toga, smatra on, kod povišenog holesterola nije dovoljno samo razmišljati o tome koliko se holesterola unosi hranom. Obilni obroci, previše šećera i nepravilna ishrana mogu opteretiti metabolizam, dok povišen insulin može uticati na procese u jetri.
Zato je, prema ovom pristupu, mnogo važnije sagledati cjelokupnu ishranu i životne navike, nego tražiti jedno brzo rješenje u vidu detoksikacije.
Šta zapravo znači „loš“ holesterol?
Jedna od čestih zabluda odnosi se na LDL holesterol, koji se često naziva „lošim holesterolom“. Dr Čubrilo ga slikovito upoređuje sa kamionom koji kroz organizam prenosi određeni teret.
Prema njegovom objašnjenju, LDL ima svoju funkciju jer prenosi holesterol i materijale koji su organizmu potrebni za različite procese, uključujući proizvodnju hormona. Problem nastaje kada LDL čestice budu podložne oksidaciji i drugim promjenama koje mogu doprinijeti stvaranju naslaga u krvnim sudovima.
Zbog toga, kako objašnjava, nije dovoljno posmatrati samo naziv „dobar“ ili „loš“ holesterol, već je potrebno razumjeti širu sliku i faktore koji utiču na metabolizam i zdravlje krvnih sudova.
Šta kada je holesterol blago povišen?
Dr Čubrilo navodi da vrijednosti ukupnog holesterola oko 6 ili 6,5 mmol/L ne treba automatski doživljavati kao tragediju. Prema njegovom mišljenju, tada je potrebno razmišljati o tome zbog čega se holesterol u organizmu više stvara, da li se pravilno izlučuje putem žuči i kakvo je opšte metaboličko stanje osobe.
Kao dio svog pristupa, on naglašava važnost antioksidansa i zdravijih namirnica, posebno voća i povrća. Takođe ističe potrebu za kontrolom unosa šećera kako se pankreas i metabolizam ne bi dodatno opterećivali.
Kada je riječ o masnoćama, preporučuje umjerenost i navodi da se u pripremi hrane ne treba pretjerivati sa uljem. Kao primjer napitka koji pominje jeste limunada sa malo đumbira, za koju smatra da može podržati normalno funkcionisanje sistema za izlučivanje žuči.
Da li je dovoljno nekoliko dana piti samo sokove?
Jedan od najpopularnijih načina „detoksikacije“ jeste ishrana koja se nekoliko dana zasniva gotovo isključivo na svježe cijeđenim sokovima od voća i povrća.
Međutim, dr Čubrilo upozorava da velike količine takvih sokova mogu imati drugačiji efekat nego što ljudi očekuju. Kada se od voća i povrća napravi velika količina soka i uklone vlakna, može doći do brzog unosa šećera, a samim tim i do naglog odgovora insulina.
Zbog toga smatra da je bolje jesti cijelo voće i povrće, jer se na taj način unose i vlakna koja usporavaju apsorpciju šećera. Ako se priprema sok ili napitak, prema njegovom savjetu, trebalo bi sačuvati što više vlakana i voditi računa o količini.
Drugim riječima, činjenica da je nešto prirodno i zdravo ne znači da ga treba unositi bez ograničenja.
Stres može uticati i na probavu
U svom izlaganju Čubrilo se osvrnuo i na probavu, posebno na uticaj dugotrajnog stresa. Prema njegovom mišljenju, hronični stres može negativno uticati na probavne procese i rad sistema za varenje.
Kada se hrana ne vari kako treba, mogu se pojaviti različite tegobe, poput nadutosti, osjećaja težine nakon obroka i problema sa pražnjenjem crijeva.
Zbog toga, smatra on, detoksikaciju ne treba posmatrati samo kao nekoliko dana tokom kojih se piju određeni napici. Mnogo je važnije raditi na navikama koje dugoročno mogu podržati normalno funkcionisanje probavnog sistema.
Zašto ne treba pretjerivati sa masnoćama?
Prema pristupu koji zagovara dr Čubrilo, osoba koja već ima metaboličke probleme ne bi trebalo dodatno da opterećuje organizam velikim količinama masne hrane.
Kao primjer navodi pripremu mesa bez dodatka ulja, uz veću količinu povrća. Ideja je da obrok bude jednostavan i da ne sadrži nepotrebne količine masnoće.
U svom objašnjenju pominje i privremeno izbjegavanje jaja i mlijeka tokom određenog režima, uz obrazloženje da se na taj način probavnom sistemu i jetri daje manje dodatnog opterećenja.
Ipak, ovakve restriktivne režime ne treba samostalno primjenjivati, posebno kod osoba koje imaju dijagnostikovane bolesti jetre, poremećaje metabolizma ili druge zdravstvene probleme.
Čajevi protiv zatvora nisu uvijek rješenje
Mnogi ljudi, kada imaju problem sa zatvorom, posežu za čajevima i preparatima koji podstiču pražnjenje crijeva. Međutim, dr Čubrilo smatra da stalno stimulisanje crijeva nije pravi način za rješavanje problema.
On slikovito objašnjava da crijeva koja već ne funkcionišu pravilno ne treba neprestano „tjerati“ da rade. Umjesto toga, prema njegovom mišljenju, potrebno je raditi na obnovi njihovog normalnog funkcionisanja.
Zatvor može imati različite uzroke i ne treba ga uvijek pokušavati riješiti samo stimulativnim čajevima. Dovoljan unos tečnosti, odgovarajuća količina vlakana, kretanje i pravilna ishrana mogu biti važni dijelovi zdravih navika, dok kod dugotrajnih problema treba potražiti stručni savjet.
Kakvu ulogu imaju šećer i masti?
Dr Čubrilo govori i o dva osnovna izvora energije koje organizam koristi – šećeru i mastima. Kada tijelo ne koristi dovoljno masti kao izvor energije, osoba može imati osjećaj da joj nedostaje energije i da mora češće posezati za hranom.
Posebno ističe insulin, za koji navodi da ima važnu ulogu u procesu skladištenja i korištenja energije. Prema njegovom objašnjenju, kada je insulin često povišen, organizmu je teže da koristi uskladištene masti kao izvor energije.
Zbog toga smatra da kontrola unosa šećera može biti jedan od važnih elemenata zdravijeg načina ishrane.
Ni zdrave namirnice ne treba jesti u neograničenim količinama
Kao primjer dr Čubrilo navodi orašaste plodove. Iako su bademi i druge orašaste namirnice poznate kao nutritivno vrijedne, to ne znači da ih treba jesti u velikim količinama.
Kod osoba koje imaju problema sa varenjem, veće količine teško svarljive hrane mogu predstavljati dodatno opterećenje. Zato je, prema njegovom pristupu, važna umjerenost i pravilno kombinovanje namirnica.
Cilj zdrave ishrane nije da se jedna namirnica proglasi potpuno dobrom, a druga potpuno lošom, već da se pronađe ravnoteža koja odgovara potrebama organizma.
Da li detoksikacija mora dovesti do gubitka kilograma?
Mnogi ljudi započinju detoksikaciju prvenstveno sa ciljem da smršaju. Ipak, prema dr Čubrilu, gubitak kilograma ne bi trebalo da bude jedino mjerilo uspjeha.
On uspješnu detoksikaciju prije svega povezuje sa normalizacijom funkcije crijeva i probavnog sistema. Ako probava funkcioniše pravilno, organizam može efikasnije obavljati svoje metaboličke procese.
Takođe upozorava na pogrešno shvatanje izraza „brz metabolizam“. To što neko ima više stolica dnevno ne znači automatski da ima brz metabolizam. Metabolizam je mnogo širi proces koji se odvija u ćelijama, gdje se hranljive materije pretvaraju u energiju potrebnu organizmu.
Zaključak
Detoksikacija se danas često predstavlja kao brzo rješenje za višak kilograma, povišen holesterol, masnu jetru i probleme sa probavom. Međutim, poruka ovog stručnog objašnjenja jeste da zdravlje organizma ne zavisi od jednog soka, čaja ili nekoliko dana rigorozne ishrane.
Mnogo veću pažnju treba posvetiti svakodnevnim navikama, kvalitetu i količini hrane, unosu šećera i masnoća, fizičkoj aktivnosti, stresu i pravilnom funkcionisanju probavnog sistema.
Umjesto ekstremnih detoks dijeta, mnogo je važnije dugoročno usvojiti uravnotežen način ishrane i zdrave životne navike. Ako postoji povišen holesterol, masna jetra, hronični zatvor ili neki drugi zdravstveni problem, uzrok treba utvrditi uz pomoć ljekara, a ne samostalno primjenjivati stroge režime „čišćenja organizma“.
Napomena: Stavovi o detoksikaciji, insulinu, holesterolu i ishrani u tekstu su preneseni kao izjave i objašnjenja dr Dejana Čubrila i ne treba ih tumačiti kao individualni medicinski savjet.
