Smrt 32-godišnjeg Kristijana Josipa Periša u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu i dalje izaziva veliku pažnju javnosti, a tokom istrage pojavljuju se novi detalji o intervenciji medicinskog osoblja koja je prethodila njegovoj smrti. Prema iskazima svjedoka, pacijent je tokom intervencije bio izrazito uznemiren, vikao je, opirao se, pljuvao i pokušavao ugristi medicinske radnike. Međutim, posebno zabrinjavaju navodi da su ga pojedini zaposleni udarali i da mu je jastukom pritiskana glava, nakon čega se, prema svjedočenju jedne medicinske sestre, srušio.
Istražitelji su u okviru krivične istrage saslušali pet medicinskih tehničara koji su učestvovali u intervenciji. Njihovi iskazi otkrivaju različite detalje o načinu na koji je pacijent savladan, vezivan i nadziran. Četvorica medicinskih tehničara trenutno se sumnjiče za teško ubistvo ranjive osobe, za koje je predviđena kazna do 40 godina zatvora.
Pacijent se opirao, vikao i pokušavao ugristi osoblje
Jedna od medicinskih sestara koja je svjedočila opisala je da je Periš tokom intervencije vikao da ga puste, otimao se, pljuvao i pokušavao ugristi kolege. Prema njenim riječima, u tom trenutku još nije bio potpuno vezan.
Ona je pomagala ostalim zaposlenima tako što je pridržavala njegove noge, kako bi kolege mogle zategnuti kaiševe za vezivanje. U međuvremenu je u prostoriju ušla druga medicinska sestra, koja je od dežurnog ljekara dobila injekciju namijenjenu smirivanju uznemirenog pacijenta. Lijek mu je, prema iskazu, ubrizgan u butinu.
Međutim, posebno težak dio njenog svjedočenja odnosi se na postupanje pojedinih kolega. Potvrdila je da su tokom vezivanja udarali pacijenta i pritiskali mu jastuk na glavu.
Prema njenom iskazu, nakon toga se Periš srušio. Uslijedila je reanimacija, a zatim je pozvana ekipa hitne medicinske pomoći.
Šta podrazumijeva humano vezivanje pacijenta?
Tokom istrage medicinski tehničari govorili su i o proceduri takozvanog humanog vezivanja, koja se primjenjuje kada je psihijatrijski pacijent izrazito agresivan i predstavlja opasnost za sebe ili druge.
Prema pravilima koja su opisali saslušani zaposleni, u takvoj intervenciji učestvuje pet medicinskih tehničara. Svaki od njih zadužen je za pridržavanje jednog ekstremiteta, dok vođa tima kontroliše položaj glave. Nakon toga pacijent se osigurava posebnim kaiševima i mora biti pod stalnim nadzorom.
Vezivanje može trajati i do četiri sata, ali tokom cijelog tog perioda neophodno je pratiti stanje pacijenta.
Snimak nadzornih kamera, prema navodima iz istrage, pokazuje da je krevet tokom intervencije bio spušten gotovo do poda, što je dio propisane procedure. Ipak, prema iskazima zaposlenih, Periš se nije smirivao i nastavio je pružati otpor.
Svjedoci opisali prijetnje i upotrebu jastuka
Jedan od medicinskih tehničara ispričao je da je pacijent tokom intervencije vikao i prijetio zaposlenima, govoreći da ih se sjeća i da će ih sve pobiti. Također je naveo da su iz njegovog pojasa ispadali magneti i letjeli po prostoriji.
Drugi dio iskaza odnosi se na upotrebu jastuka tokom intervencije. Jedan od tehničara potvrdio je da je pacijent pljuvao po osoblju i pokušavao ugristi kolege, nakon čega mu je jastuk stavljen na glavu.
Prema njegovim riječima, takav postupak predstavljao je nepisanu praksu kojom su zaposleni pokušavali spriječiti moguće povrede pacijenta i dodatno ga imobilizirati.
Upravo će okolnosti vezane za ovakav način postupanja, kao i trenutak u kojem je pacijent izgubio svijest i srušio se, biti važne za utvrđivanje odgovornosti svih koji su učestvovali u intervenciji.
Istraga se nastavlja, moguće i nove optužbe
Pet medicinskih tehničara koji su dali iskaze nalaze se na spisku svjedoka koje bi istražitelji trebali ponovo ispitati u nastavku postupka. Također nije isključeno proširenje istrage, kao ni promjena pravne kvalifikacije krivičnog djela nakon prikupljanja svih dokaza.
Posebno će biti važni rezultati forenzičkih i toksikoloških analiza, koji bi mogli pomoći u rasvjetljavanju okolnosti smrti 32-godišnjeg pacijenta.
Četvorica medicinskih tehničara zasad se terete za teško ubistvo ranjive osobe, a za ovo krivično djelo hrvatski zakon predviđa kaznu do 40 godina zatvora.
Dodatnu pažnju izaziva i pitanje postupanja nadležnih institucija nakon što je porodica 23. oktobra podnijela krivičnu prijavu povodom Periševe smrti. Prema pisanju Indexa, redakcija je od državnog tužilaštva zatražila odgovor zbog čega postupak nije pokrenut već tada.
Važno je naglasiti da je riječ o navodima iz iskaza svjedoka i informacijama tokom istrage. Krivica osumnjičenih nije pravosnažno utvrđena, a konačne okolnosti smrti bit će predmet daljeg postupka.
