Noćas pomjeramo sat unazad: Zašto ukidanje promjene vremena još nije dogovoreno?
Dva puta godišnje ponavlja se ista priča – pomjeranje kazaljki na satu, prilagođavanje svakodnevnim obavezama i pitanje koje već godinama zanima građane: hoće li se sezonsko mijenjanje vremena konačno ukinuti? Iako se o ovoj temi dugo raspravlja u evropskim institucijama, konačan dogovor još nije postignut, pa se i ove godine nastavlja ustaljena praksa prelaska s ljetnog na zimsko računanje vremena.
U noći između subote, 24. oktobra, i nedjelje, 25. oktobra 2026. godine, u Srbiji i većem dijelu Evrope počinje zimsko računanje vremena. Kazaljke se u tri sata ujutro vraćaju na dva, što znači da ćemo prema satu dobiti dodatni sat tokom noći. Ipak, promjena vremena ne utiče samo na raspored spavanja već i na to kada ujutro sviće, kada pada mrak prema časovniku i kako organizujemo svakodnevne aktivnosti.
Mnogi se pitaju zašto se, uprkos višegodišnjim raspravama i podršci ukidanju promjene vremena u jednom evropskom javnom savjetovanju, i dalje primjenjuje isti sistem. Odgovor se krije u složenom procesu donošenja odluka, ali i u neslaganjima oko toga koje bi vrijeme države trebale trajno zadržati.
Sat više tokom noći, ali i raniji mrak
Vraćanjem kazaljki jedan sat unazad noć između subote i nedjelje biće duža prema časovniku. Kada u tri sata ujutro nastupi promjena, vrijeme će se računati kao dva sata, pa će mnogi imati priliku da odspavaju dodatnih 60 minuta.
Ipak, ova promjena donosi i drugačiji raspored dnevne svjetlosti. Jutra će prema satu biti svjetlija, dok će sunce u večernjim satima zalaziti ranije nego prethodnih dana. Samo pomjeranje kazaljki ne mijenja količinu dnevne svjetlosti, već način na koji se ona raspoređuje u odnosu na službeno vrijeme.
Većina mobilnih telefona, računara i pametnih satova automatski će prilagoditi vrijeme ako je ta opcija uključena. Kod klasičnih satova i pojedinih kućnih uređaja promjenu je potrebno obaviti ručno.
Da li ove godine sat pomjeramo najranije u posljednjih 14 godina?
Tvrdnja da se ovogodišnja promjena vremena dešava najranije u posljednjih 14 godina nije tačna. Prema važećem pravilu, prelazak na zimsko računanje vremena obavlja se posljednje nedjelje u oktobru, pa datum može biti različit od godine do godine.
Primjera radi, 2020. godine kazaljke su također vraćene 25. oktobra. To znači da ovogodišnji datum nije neobičan niti predstavlja presedan u novijoj historiji.
Prema sadašnjem rasporedu, promjena se može dogoditi između 25. i 31. oktobra, zavisno od toga na koji dan pada posljednja nedjelja u mjesecu.
Zašto Evropska unija još nije ukinula pomjeranje sata?
Rasprava o ukidanju sezonskog mijenjanja vremena traje godinama. Evropska komisija je 2018. godine organizovala javno savjetovanje u kojem je učestvovalo oko 4,6 miliona ljudi. Oko 84 posto učesnika izjasnilo se za prestanak pomjeranja sata dva puta godišnje. Važno je, međutim, naglasiti da se taj rezultat odnosi na učesnike savjetovanja, a ne na reprezentativan uzorak svih stanovnika Evropske unije.
U martu 2019. godine Evropski parlament podržao je prijedlog za ukidanje sezonske promjene vremena, sa 410 glasova za, 192 protiv i 51 uzdržanim glasom. Tada se predlagalo da se praksa okonča 2021. godine, uz mogućnost da države odaberu hoće li trajno zadržati ljetno ili standardno vrijeme.
Ipak, odluka Parlamenta nije bila dovoljna da se promjena sprovede. Za usvajanje propisa potreban je i dogovor država članica u Vijeću Evropske unije, a zajednički stav još nije postignut.
Šta je trenutno poznato o novom planu?
Tema se ponovo našla u fokusu evropskih institucija, a Evropska komisija je 2026. godine pokrenula novu studiju o posljedicama ukidanja sezonskog mijenjanja vremena. Cilj je da se detaljnije procijene mogući uticaji na svakodnevni život, privredu i usklađenost vremena među državama.
Prema dokumentu Vijeća Evropske unije iz juna 2026. godine, rezultati studije očekuju se do kraja godine. To bi moglo pružiti dodatne informacije za buduće razgovore, ali samo po sebi ne znači da će promjena biti usvojena niti da je određen datum njenog ukidanja.
Jedan od glavnih izazova jeste usaglašavanje odluka među državama. Ako bi pojedine zemlje trajno zadržale ljetno, a druge standardno vrijeme, mogle bi nastati poteškoće u saobraćaju, poslovanju i svakodnevnoj koordinaciji između susjednih zemalja.
Zbog toga evropske institucije nastoje razmotriti šire posljedice prije donošenja konačne odluke.
Ne mijenjaju sve zemlje sat istog dana
Iako veliki dio Evrope slijedi sličan raspored, promjena vremena ne odvija se svuda istog datuma. U dijelovima Sjedinjenih Američkih Država koji primjenjuju ljetno računanje vremena, satovi će se ove godine vratiti jedan sat unazad 1. novembra.
Postoje i zemlje s posebnim pravilima. Maroko, na primjer, ima specifičan režim računanja vremena povezan s periodom ramazana, pa se njegove promjene ne mogu jednostavno upoređivati s evropskim rasporedom.
Zaključak
Pomjeranje sata na zimsko računanje vremena i ove godine ostaje dio svakodnevnice, iako se o njegovom ukidanju u Evropi govori već duže vrijeme. Glavna prepreka nije nedostatak prijedloga, već izostanak konačnog dogovora o tome kako bi države trebale uskladiti trajno računanje vremena. Nova studija Evropske komisije mogla bi pomoći u donošenju budućih odluka, ali za sada nema potvrđenog datuma kada bi sezonsko pomjeranje sata moglo prestati. U noći između 24. i 25. oktobra 2026. godine kazaljke se u Srbiji vraćaju sa tri na dva sata, a postojeći sistem ostaje na snazi. Do eventualne promjene propisa, građani će i dalje dva puta godišnje prilagođavati svoje satove.
