Klima radi cijeli dan, a račun za struju raste: Inženjer otkriva koliko zapravo košta hlađenje i kako uštedjeti
Tokom velikih ljetnih vrućina klima-uređaji postaju gotovo neizostavni u domaćinstvima. Kada temperature dostignu 35 ili 40 stepeni, mnogi ih ostavljaju uključene satima, a pojedini uređaji rade gotovo bez prestanka. Međutim, takav način hlađenja neminovno utiče i na potrošnju električne energije, pa mnoge na kraju mjeseca dočeka znatno veći račun.
Ipak, koliko će klima zaista povećati račun ne zavisi samo od toga koliko sati radi. Na ukupnu potrošnju utiču snaga uređaja, veličina prostorije, kvalitet izolacije, podešena temperatura, vrsta klime, kao i tarifa i zona u kojoj se domaćinstvo nalazi.
Koliko klima troši tokom jednog sata?
Prema objašnjenju inženjera elektrotehnike Miroslava Sarića, klima je jedan od značajnijih potrošača električne energije u domaćinstvu, ali potrošnja može značajno varirati.
Važno je razlikovati period kada klima intenzivno radi kako bi postigla zadatu temperaturu od perioda kada samo održava već rashlađen prostor.
U navedenom primjeru, klima u plavoj zoni tokom postizanja temperature troši oko 1,2 kW, što prema tadašnjem obračunu odgovara približno **16,4 dinara po satu**. Kada prostor već dostigne željenu temperaturu, potrošnja se smanjuje i održavanje temperature košta oko **4,7 dinara po satu**.
U crvenoj zoni, gdje je električna energija skuplja, isti režim rada može koštati oko **32,79 dinara po satu** tokom intenzivnog hlađenja, odnosno približno **9,56 dinara po satu** kada klima samo održava temperaturu.
Ove vrijednosti treba posmatrati kao primjer obračuna, jer stvarni trošak zavisi od uređaja, tarife i ukupne potrošnje domaćinstva.
Koliko košta klima ako radi 12 sati dnevno?
Zamislimo da klima radi od 10 sati ujutro do 22 sata navečer. Ako joj je potrebno približno sat vremena da dostigne zadatu temperaturu, prvi sat će raditi intenzivnije, dok će tokom preostalih 11 sati uglavnom održavati temperaturu.
Prema navedenom obračunu, u plavoj zoni prvi sat bi koštao oko 16,4 dinara, a narednih 11 sati po približno 4,7 dinara. To daje oko **68 dinara dnevno**, odnosno približno **2.450 dinara mjesečno**, uz uračunati PDV prema tom modelu obračuna.
Za domaćinstva koja ulaze u crvenu zonu troška je znatno veći. Za isti režim rada klima bi mogla povećati račun za oko **138 dinara dnevno**, odnosno približno **4.966 dinara mjesečno**.
Ako klima radi kraće, na primjer osam sati dnevno, procijenjeni mjesečni trošak bio bi oko **1.775 dinara u plavoj**, odnosno oko **3.589 dinara u crvenoj zoni**.
Koliko električne energije klima stvarno potroši?
Kod prosječne inverter klime snage 12.000 BTU, odnosno oko 3,5 kW rashladnog kapaciteta, stvarna električna potrošnja ne mora biti jednaka njenoj nazivnoj snazi.
Prema objašnjenju inženjera, klima koja radi 10 do 12 sati dnevno može potrošiti približno **4 do 10 kWh dnevno**, zavisno od uslova rada.
Kada samo održava već postignutu temperaturu, potrošnja može biti oko 0,3 do 0,5 kWh po satu. Međutim, tokom intenzivnog hlađenja, naročito kada je napolju veoma vruće, potrošnja može biti znatno veća.
Zbog toga nije dovoljno samo pogledati koliko sati je klima uključena. Mnogo je važnije kako uređaj radi tokom tih sati.
Jednostavna formula za izračunavanje
Potrošnja klima-uređaja može se približno izračunati jednostavnom formulom:
**Potrošnja (kWh) = snaga uređaja (kW) × broj sati rada**
Na primjer, uređaj koji u određenom režimu prosječno troši 0,5 kW i radi 10 sati potrošit će oko 5 kWh električne energije.
Kada se dobijena količina pomnoži sa cijenom jednog kWh prema odgovarajućoj tarifi, dobija se približan trošak rada.
Ipak, kod inverter klima ovaj proračun je samo okviran jer uređaj ne mora cijelo vrijeme raditi istom snagom.
Inverter klima može biti ekonomičnija
Veliku razliku može napraviti i sam tip uređaja. Moderne inverter klime mogu prilagođavati snagu rada trenutnim uslovima.
Kada dostignu željenu temperaturu, inverter ne mora nastaviti raditi punom snagom, već smanjuje intenzitet rada i tako može trošiti manje električne energije.
Kod klasičnih on/off klima princip rada je drugačiji. One uglavnom rade punom snagom dok ne dostignu zadatu temperaturu, nakon čega se isključuju i ponovo uključuju kada temperatura poraste.
Zbog toga inverter uređaji mogu biti ekonomičniji, naročito kada rade duže vrijeme i kada je prostor dobro izolovan.
Kako smanjiti račun za struju tokom toplotnog talasa?
Postoji nekoliko jednostavnih načina da klima radi efikasnije:
* Nemojte podešavati temperaturu na ekstremno niske vrijednosti.
* Držite vrata i prozore zatvorene dok klima radi.
* Spustite roletne ili navucite zavjese tokom najtoplijeg dijela dana.
* Redovno čistite filtere klima-uređaja.
* Ne uključujte i ne isključujte klimu stalno ako je potrebno dugotrajno hlađenje.
* Ako imate inverter klimu, dozvolite joj da održava relativno stabilnu temperaturu.
* Provjerite da prostorija ima odgovarajuću izolaciju.
* Tokom hladnijeg dijela dana provjetrite prostor i smanjite potrebu za intenzivnim hlađenjem.
Posebno je važno izbjegavati velike razlike između temperature u prostoriji i spoljašnje temperature. Ako je napolju 38 stepeni, nema potrebe da klima bude podešena na 20 stepeni. Umjerenija temperatura može biti ugodna, a istovremeno smanjiti opterećenje uređaja.
Klima ne mora biti najveći krivac za visok račun
Iako klima može značajno povećati potrošnju tokom vrelih mjeseci, konačan račun zavisi od ukupne potrošnje domaćinstva. Frižider, zamrzivač, bojler, šporet, mašina za veš, sušilica i drugi uređaji također troše električnu energiju.
Zato je najvažnije gledati **ukupnu potrošnju**, a ne samo potrošnju jednog uređaja. Domaćinstvo koje već troši mnogo električne energije može zbog dodatnog rada klime preći u skuplju zonu, čime svaki naredni kilovat postaje značajno skuplji.
Zaključak
Klima-uređaj jeste jedan od većih potrošača tokom ljetnih mjeseci, ali nije pravilo da će njen rad automatski napraviti ogroman račun. Najviše zavisi od toga koliko dugo radi, koliku snagu ima, kakva je izolacija prostora i koliko je efikasno podešena.
**Najveća ušteda postiže se pravilnim korištenjem – umjerenom temperaturom, čistim filterima, dobrim zatvaranjem prostorije i efikasnim inverter uređajem.** Tokom toplotnog talasa klima ne mora biti ugašena po svaku cijenu; mnogo je važnije da radi na način koji omogućava ugodno hlađenje uz što manju nepotrebnu potrošnju.
