Atlantik zabilježio neobičnu pojavu: Meteorolozi prate šta bi to moglo značiti za predstojeću zimu
Ovogodišnja sezona uragana u Atlantskom okeanu privukla je pažnju meteorologa zbog neobično dugog perioda tokom kojeg nijedna formirana tropska oluja nije dostigla snagu uragana. Prema podacima navedenim u izvještajima, do 21. septembra nijedan tropski sistem u Atlantiku nije prerastao u uragan, što je posljednji put zabilježeno 1914. godine.
Ovakav razvoj događaja izazvao je interesovanje javnosti, posebno zbog pitanja može li neuobičajeno ponašanje atmosferskih sistema iznad Atlantika imati veze s vremenskim prilikama koje nas očekuju tokom zime.
Na ovu pojavu ukazao je i meteorolog Ivan Ristić, koji je na društvenim mrežama skrenuo pažnju na neuobičajeno miran Atlantik. Ipak, važno je napraviti razliku između zanimljivog meteorološkog fenomena i pouzdane prognoze. Sam izostanak uragana ne može nam otkriti kakva će zima biti u Srbiji, niti je dovoljan da se unaprijed predvide velike snježne padavine ili izrazito niske temperature.
Atlantik bez uragana do druge polovine septembra
Septembar je uobičajeno jedan od najaktivnijih mjeseci atlantske sezone uragana. Upravo zbog toga period bez uragana u ovom dijelu godine predstavlja zanimljivu pojavu koju meteorolozi mogu upoređivati s podacima iz prethodnih decenija.
Prema navodima iz izvještaja, do 21. septembra formiralo se nekoliko imenovanih tropskih oluja, ali nijedna nije dostigla intenzitet potreban za klasifikaciju uragana.
Istorijski podaci američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) pokazuju da je 1914. godina ostala upamćena kao izuzetno mirna sezona u Atlantskom okeanu, tokom koje nije zabilježen nijedan uragan.
Ipak, važno je imati na umu da sezona uragana traje nekoliko mjeseci i da se aktivnost može znatno promijeniti u kratkom periodu. Zbog toga stanje zabilježeno u septembru ne predstavlja konačnu sliku cijele sezone.
Meteorolog Ivan Ristić ukazao na moguću povezanost sa zimom
Neobična situacija iznad Atlantika otvorila je pitanje da li bi određeni atmosferski obrasci mogli imati uticaj i na vremenske prilike u Evropi tokom zime.
Meteorolog Ivan Ristić skrenuo je pažnju na ovaj fenomen, koji je zanimljiv i zbog mogućih veza između velikih atmosferskih sistema. Međutim, takve veze potrebno je pažljivo analizirati prije nego što se na osnovu njih izvuku zaključci o vremenu koje nas očekuje.
Aktivnost uragana u Atlantiku nije direktan pokazatelj toga hoće li zima u Srbiji biti blaga, hladna ili izrazito snježna. Za takve procjene potrebno je uzeti u obzir mnogo više meteoroloških i klimatskih faktora.
Među njima su raspored vazdušnog pritiska iznad Evrope i Atlantika, temperatura površine mora, položaj mlaznih struja i razvoj velikih atmosferskih sistema koji utiču na kretanje hladnog i toplog vazduha.
Zašto miran Atlantik nije dovoljan za prognozu zime?
Atmosferski procesi na sjevernoj hemisferi međusobno su povezani, ali to ne znači da se na osnovu jedne pojave može pouzdano predvidjeti vrijeme na određenom području nekoliko mjeseci unaprijed.
Uragani su snažni tropski cikloni čiji razvoj zavisi od niza uslova, uključujući temperaturu okeana, vlagu u atmosferi, stabilnost vazduha i promjene vjetra s visinom.
S druge strane, zimske prilike na Balkanu zavise od rasporeda visokog i niskog vazdušnog pritiska, prodora hladnog vazduha, uticaja atlantskih ciklona i drugih atmosferskih procesa.
Pojedini klimatski obrasci mogu uticati i na aktivnost tropskih sistema i na vremenske prilike u Evropi, ali takva povezanost nije uvijek ista niti daje identične rezultate svake godine.
Zbog toga tvrdnju da mirniji Atlantik automatski najavljuje oštru zimu u Srbiji treba posmatrati s oprezom. Bez dodatnih podataka i odgovarajuće analize, takav zaključak ne može se smatrati pouzdanom meteorološkom prognozom.
Sezona uragana još nije bila završena
Atlantska sezona uragana zvanično traje od 1. juna do 30. novembra. To znači da se stanje zabilježeno krajem septembra ne može smatrati konačnim bilansom sezone.
Tropski sistemi mogu nastati i tokom oktobra i novembra, a pojedine godine donose značajne promjene aktivnosti upravo u kasnijem dijelu sezone.
Zbog toga je za potpuniju procjenu potrebno sačekati završetak sezone i analizirati sve zabilježene tropske oluje i uragane. Tek tada moguće je napraviti odgovarajuće poređenje s ranijim godinama i utvrditi koliko je sezona zaista bila neuobičajena.
Kakva nas zima očekuje u Srbiji?
Pitanje koje najviše zanima građane jeste hoće li predstojeća zima donijeti obilje snijega, niske temperature i duže periode hladnog vremena.
Za sada, sama činjenica da Atlantik u jednom dijelu sezone nije zabilježio uragane ne pruža dovoljno osnova za takve zaključke. Neobična pojava jeste vrijedna pažnje, ali nije pouzdan samostalan pokazatelj zimskih uslova na Balkanu.
Dugoročne prognoze zasnivaju se na analizi velikog broja podataka i atmosferskih obrazaca. One mogu ukazati na vjerovatnije temperaturne i padavinske scenarije, ali njihova pouzdanost zavisi od perioda za koji se prognoza izrađuje i od razvoja vremenskih sistema.
Zato najave o izrazito hladnoj zimi ili velikim količinama snijega treba prihvatati s rezervom dok ih ne podrže relevantne meteorološke analize.
**Zaključak:** Neuobičajeno miran Atlantik predstavlja zanimljiv meteorološki fenomen, posebno zbog poređenja s istorijskim podacima iz 1914. godine. Ipak, izostanak uragana ne znači automatski da Srbiju očekuje oštra ili snježna zima. Za pouzdaniju procjenu biće potrebno pratiti razvoj atmosferskih obrazaca i naredne dugoročne prognoze. Do tada, konačan odgovor na pitanje kakva će biti zima ostaje otvoren.
